U općini Teslić, u hotelu Kardial uspješno je organizovan Ekonomski forum „Dobar dijalog se daleko čuje“ u organizaciji Agencije za razvoj preduzeća „EDA“ iz Banja Luke i GIZ ProLocal  program a na kojem je aktivno kao i na drugim edukativnim radionicama učestvovala i načelnica općine Jasminka Begić, a govorilo se o javno-privatnom  dijalogu kao preduslovu za unaprjeđenje konkurentnosti preduzeća i lokacija.

Preko 80 učesnika prisustvovalo je na forumu, a među njima su bili predstavnici Ambasade Švedske, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine, Razvojnih agencija, Načelnici opština, Direktori preduzeća i Stručnjaci za ekonomski razvoj.

U okviru foruma održane su i dvije panel rasprave na temu: „Iskustva i izazovi dijaloga lokalnih vlasti i privrednika u BiH“ i „Šta lokalne vlasti, institucije podrške i projekti mogu da urade na osiguravanju kvalitetnih kadrova za firme?”, a panelisti su bili predstavnici javnog i privatnog sektora.

Na kraju u plenarnoj diskusiji i na osnovu grupnog rada učesnika, složili su se da je jako važno uspostaviti direktan i otvoren dijalog lokalne uprave i privrede koji će stvarati odgovornost i obavezu za unapređenja, uprava bi treba da posmatra procese i iz ugla privrede jer se i Opštine takođe nalaze na tržištu, nastojeći da privuku investitore i kadrove, te da saradnja ne treba da bude formalizovana, već institucionalizovana na način koji je prihvatljiv i izvodljiv i još mnogo dobrih i kvalitetnih zaključaka.

 

Načelnica općine Jasminka Begić: „Javno-privatno partnerstvo danas je vrlo popularan model koji se suočava sa vrlo ozbiljnima izazovima kada s jedne strane trebamo zaštititi javni interes, a s druge zadovoljiti različite potrebe građana jer i očekuju od nas  bolje i kvalitetnije usluge. Upravo, na forumu smo se osvrnuli teorijski i praktično na ulogu i značaj, a mnogo su nam pomogli i primjeri iz prakse učesnika panel rasprave koji su predstavljali javni i privatni sektor što je poslužilo kao smjernica  za kompleksnije rasprave o unaprjeđenju primjene ovog modela na lokalnom nivou. Obzirom da je naša općina jedna od manjih zajednica, mišljenja sam da nam ovaj model daje nove poslovne mogućnosti za projekte od općeg javnog interesa jer sve više rastu potrebe, a novca je sve manje u općinskim budžetima što može uzrokovati i smanjenje ulaganja u investicije pa je u ovim situacijama vrlo bitan privatni kapital. Sve je ovo apsolutna novina i pokrenut će val promjena, ali ako će profesionalno i stručno  ojačati javni sektor i ako će za infrastruktrne projekte i druge investicije trebati nekih par godina u odnosu na tradicionalno čekanje po 20 godina što da ne podržati ovaj model i raditi na njegovom unaprjeđenju. I bez obzira na kakve će reakcije naići ova inicijativa znamo da je oduvijek na neki način postojala saradnja između javnog i privatnog sektora samo u skorije vrijeme prepoznali su ga kao model koji može povećati učinkovitost javnog sektora, povećati razvoj privrede, infrastrukturni razvoj, povećati ulaganja u obrazovanje, kulturu, sport i sl., te su i edukacija vrlo važne  kako bi se maksimalizirala korist od ovog odnosa“.